<?xml version="1.0" encoding="utf-8" ?>

<rss version="0.91">
<channel>
	<title>Botanix - časopis o biljkama i baštovanstvu, Botanix srpsko izdanje</title>
	<link>http://www.botanix.kpr.eu/sr/</link>
	<description>Botanix - časopis o biljkama i baštovanstvu</description>
	<language>sr</language>

	<item>
		<title>Kineski čajevac – uzgajite vlastiti čaj!</title>
		<link>http://www.botanix.kpr.eu/sr/index.php?text=24-kineski-cajevac-uzgajite-vlastiti-caj</link>
		<description>
	 Već pred kraj zime svaki pravi baštovan
	počinje da planira šta će uzgajati u sledećoj uzgojnoj sezoni. Više vas ne
	privlači svake godine da uzgajate paradajz, papriku i krastavac? Razmišljate
	o promeni? O nečem egzotičnom? Šta kažete na ideju da ove godine uzgajate
	vlastiti čaj?!

</description>
		<pubdate>Fri, 17 Jul 2009 13:53:00 -0600</pubdate>
		<guid isPermalink="false">24</guid>
	</item>
<item>
		<title>Palma Parajubaea torallyi</title>
		<link>http://www.botanix.kpr.eu/sr/index.php?text=23-palma-parajubaea-torallyi</link>
		<description>
	
		seme
		Parajubaea torallyi
	

	Parajubaea torallyi je jedna od najlepših palmi Južne Amerike.
	Sigurno vam to ime ništa ne znači. Nije ni čudno. U Evropu se zbog velikog
	semena (i s tim u vezi velikim troškovima prevoza) uvozi samo ponekad. Zato
	se sa ovom atraktivnom vrstom palme izvan Bolivije možete retko sresti.

</description>
		<pubdate>Thu, 18 Jun 2009 09:32:00 -0600</pubdate>
		<guid isPermalink="false">23</guid>
	</item>
<item>
		<title>Bor Pinus kesiya</title>
		<link>http://www.botanix.kpr.eu/sr/index.php?text=22-bor-pinus-kesiya</link>
		<description>
	Bor Pinus kesiya je brzorastuća vrsta
	azijskog bora koja se izvan zemlje porekla
	uzgaja vrlo retko. Raste do visine 30–35 m a
	prečnik stabla može da dosegne čak 1 m. U
	pitanju je troigličasti bor (iz jednog mesta
	izrastaju 3 iglice dužine 15–20 cm). Šišarke
	su velike 5–9 cm a seme je 1,5–2,5 cm dugo.

</description>
		<pubdate>Sun, 14 Jun 2009 12:09:00 -0600</pubdate>
		<guid isPermalink="false">22</guid>
	</item>
<item>
		<title>Hlebno drvo Artocarpus odoratissimus</title>
		<link>http://www.botanix.kpr.eu/sr/index.php?text=21-hlebno-drvo-artocarpus-odoratissimus</link>
		<description>
	U rod hlebno drvo (Artocarpus) ubrajamo oko
	60 vrsta trajno zelenog tropskog drveća iz porodice dudovi
	(Moraceae), koje potiče iz jugoistočne Azije i sa ostrva u Tihom
	okeanu. Hlebno drvo je srodno fikusima (Ficus). Najpoznatije
	i najčešće uzgajano je obično hlebno drvo (Artocarpus altilis).
	U ovaj rod spada i nekoliko drugih vrsta perspektivnog voćnog drveća, kao
	što su na primer Artocarpus communis, Artocarpus integer,
	Artocarpus heterophyllus i Artocarpus odoratissimus.

</description>
		<pubdate>Sun, 14 Jun 2009 12:01:00 -0600</pubdate>
		<guid isPermalink="false">21</guid>
	</item>
<item>
		<title>Uputstvo za sejanje semena mesoždernih biljki</title>
		<link>http://www.botanix.kpr.eu/sr/index.php?text=20-uputstvo-za-sejanje-semena-mesozdernih-biljki</link>
		<description>
	
		Pinguicula balcanica
	

	Semena mesoždernih biljki svoju
	sposobnost klijanja održavaju vrlo kratko.
	Klijavost je kod mnogih vrsta već posle
	godinu dana loša. Zato je potrebno seme
	sejati dok je sveže, odmah posle nabavke.

</description>
		<pubdate>Sun, 14 Jun 2009 11:44:08 -0600</pubdate>
		<guid isPermalink="false">20</guid>
	</item>
<item>
		<title>Kako ispravno kositi travnjak?</title>
		<link>http://www.botanix.kpr.eu/sr/index.php?text=18-kako-ispravno-kositi-travnjak</link>
		<description>
	Za dobijanje gustog travnjaka neophodno je
	njegovo pravilno košenje. Ni jedna jelka niti
	bor neće izgledati dobro ako je oko njih
	loša trava.

	Za košenje travnjaka važi pravilo da
	prvobitnu dužinu travnjaka skraćujemo za 1/3.
	To znači da 6 cm visoku travu kosimo na
	dužinu 4 cm. Optimalna visina travnjaka
	iznosi oko 2–3 cm. Ako budete kosili isuviše
	nisko, postoji mogućnost da vam se trava
	osuši. Ukoliko po svaku cenu želite da imate
	sasvim nizak travnjak, ne zaboravite da ga
	dobro zalijete posle košenja (bar 10–15 l vode
	na 1 m2).

</description>
		<pubdate>Sun, 14 Jun 2009 11:33:07 -0600</pubdate>
		<guid isPermalink="false">18</guid>
	</item>
<item>
		<title>Šta uraditi sa pokošenom travom?</title>
		<link>http://www.botanix.kpr.eu/sr/index.php?text=19-sta-uraditi-sa-pokosenom-travom</link>
		<description>
	Šta uraditi sa pokošenom travom? Ako
	volite lep, nizak travnjak sigurno ga često
	kosite. Međutim, često košenje donosi velike
	količine pokošene travi koja vam (ako ništa
	ne uzgajate) jedino smeta. Većina baštovana
	koje lično poznajem pokošenu travu baca u
	smeće. Ja sa nevericom vrtim glavom i čudim
	se zašto tako rasipaju najjeftinije
	đubrivo.

</description>
		<pubdate>Sun, 14 Jun 2009 11:33:00 -0600</pubdate>
		<guid isPermalink="false">19</guid>
	</item>
<item>
		<title>Uzgajamo bukovaču (Pleurotus ostreatus)</title>
		<link>http://www.botanix.kpr.eu/sr/index.php?text=17-uzgajamo-bukovacu-pleurotus-ostreatus</link>
		<description>
	Bukovača (Pleurotus ostreatus) je u poslednje
	vreme popularnija čak i od šampinjona.
	Štaviše, u odnosu na šampinjone bukovača ima
	i jednu veliku prednost – ne možete je
	pobrkati s otrovnom zelenom pupavkom.

</description>
		<pubdate>Sun, 14 Jun 2009 11:21:31 -0600</pubdate>
		<guid isPermalink="false">17</guid>
	</item>
<item>
		<title>Podizanje novog travnjaka</title>
		<link>http://www.botanix.kpr.eu/sr/index.php?text=16-podizanje-novog-travnjaka</link>
		<description>
	Najbolji period za podizanje novog ili
	dosejavanje starijeg travnjaka je od maja do
	juna, ali s obrzirom na to da je ova godina
	bila izuzetno slaba što se padavina tiče,
	pogodno vreme za sejanje će biti tek
	u julu.

</description>
		<pubdate>Thu, 11 Jun 2009 00:50:00 -0600</pubdate>
		<guid isPermalink="false">16</guid>
	</item>
<item>
		<title>Uzgajamo pepino</title>
		<link>http://www.botanix.kpr.eu/sr/index.php?text=15-uzgajamo-pepino</link>
		<description>
	Zemlja porekla pepina (solanum pepino,
	Solanum muricatum) je verovatno Peru ili
	Kolumbija. Odatle se raširio po celoj
	latinskoj Americi, pa čak i van nje. Danas se
	najviše uzgaja u Boliviji, Ekvadoru i na
	Novom Zelandu.

</description>
		<pubdate>Wed, 10 Jun 2009 01:35:00 -0600</pubdate>
		<guid isPermalink="false">15</guid>
	</item>


</channel>
</rss>
