Bukovača (Pleurotus ostreatus) je u posljednje vrijeme popularnija čak i od šampinjona. U odnosu na šampinjone bukovača ima i jednu veliku prednost – ne možete je zamijeniti s otrovnom zelenom pupavkom.
Bukovača je bogata vitaminima, aminokiselinama i mineralnim materijama koje štite ljudski organizam od djelovanja toksičnih (otrovnih) materija. Također pomaže pri smanjivanju razine kolesterola u krvi, a kao niskoenergetska hrana je pogodna i za redukcijske dijete. Pretpostavlja se da sadrži i materije koje imaju antikancerogeno djelovanje.
Upute za uzgoj bukovače (Pleurotus ostreatus)
Uzgoj bukovače se radi na 2 načina – mogu se uzgajati ili na slami u najlonskim vrećama, ili na drvenim oblicama.
Uzgoj na slami u najlonskim vrećama
Prvo pripremite slamu. Prije zasijavanja je potrebno napraviti sterilizaciju slame, kako bi se uništile bakterije, plijesan i ostale gljivice. Sterilizaciju možete napraviti na 2 načina:
Uzgoj na drvetu
U prirodi bukovača raste na drvetu lisnatog drveća. Zato je možete uzgajati i na drvenim oblicama dužine 30–80 cm. Možete upotrijebiti oblice svih vrsta lisnatog drveća (ne četinara!). Drvo ne bi trebalo biti starije više od pola godine od odsijecanja. Postoji mnogo mogućnosti zasijavanja oblica bukovačom. Bitno je da bukovača dođe direktno u kontakt sa drvetom kako bi hife bukovače mogle prorastati u drvo. Micelijem obrasle kolčiće kasnije zabodite do 1/3 u zemlju u vrt, na mjesto koje je u polusjeni. U slučaju suše prskajte ih vodom. Oblice rađaju 2–5 godina (ovisno o hranjivosti drveta).
Printed from http://www.botanix.kpr.eu/hr/print.php?t=17