Sadnja lukovičastih biljki i rasada - Botanix - magazin o biljkama i vrtlarstvu

Botanix - magazin o biljkama i vrtlarstvu

hrvatsko izdanje

Sadnja lukovičastih biljki i rasada

Kupljene biljke (rasad) koje ste dobili poštom izvadite iz paketa i stavite ih na 2–3 dana u sjenu. Druga mogućnost je da ih odmah posadite i da im na nekoliko dana napravite sjenu (npr. uz pomoć uredskog papira, daske), kako ne bi bile izložene direktnom suncu. U tom slučaju bi postojala opasnost da ih jako sunce ošteti.

Sadnja rasada

Iskopajte rupicu koja će veličinom odgovarati sađenoj biljci. Biljku izvadite iz teglice (tj. iz plastične vrećice u slučaju slobodno pakovanih biljaka), korijen okrenite na dolje i ravnomjerno ga rasprostite na sve strane, pa biljku stavite u rupu. U rupu ulijte malo vode, a kad zemlja upije vodu biljku zagrnite zemljom. Isti je postupak i kod drugih biljaka. Kad završite sađenje gredice, zasađene biljke zalijte. Prvih nekoliko dana poslije sađenja biljke po potrebi zalijevajte, ili im na žarkom suncu i u najvećim vrućinama napravite sjenu. Biljka će tijekom 1–3 tjedna sasvim pustiti korijenje, a poslije se njeguje isto kao i ostale biljke u vrtu.

Sadnja lukovičastih biljki i gomolja

Prvo prekopajte mjesto gdje ćete saditi lukovičaste biljke i gomolje (u daljem tekstu ćemo koristiti zajednički naziv „lukovičasto bilje“). Neposredno prije sadnje lukovice izvadite iz papirnih vrečica. Iskopajte dovoljno duboku rupu (vidi tablicu) i u nju stavite luk s vegetacionim vrhom okrenutim na gore. Kod nekih vrsta bi naopako zasađene lukovice uginule. Lukovicu zatrpajte, a površinu zemljišta lagano utabajte. Ako je sušno vrijeme poslije sadnje zemlju dobro zalijte. Ako npr. sadite tulipane sredinom ljeta (jer ih recimo nemate gdje držati, ili odlazite na duži godišnji odmor), u tom slučaju ih ne morate zalijevati. Lukovice će odmarati i početi će rasti tek s prvim jesenjim kišama.

Manje lukovičaste biljke i lukovičaste biljke uzgajane u težim zemljištima se sade na manju dubinu. Za dubinu sađenja smatramo udaljenost od vrha lukovice do površine zemljišta! Lukovice vadimo iz zemlje u trenutku kada im odumru površinski dijelovi (važi za sve lukovičaste biljke osim gladiola) – što tijekom suhog i toplog početka ljeta može biti i prijevremeno, već u svibnju. Kod mnogih vrsta lukovice poslije vađenja iz zemlje možemo skladištiti do jeseni na suhom (uglavnom bijeli luk, šafran, tulipani). Ostale vrste kao što su npr. ljiljan, presličica, ptičje mlijeko i pokosnica bi se skladištenjem na suho oštetile i mogle bi uginuti. Ove vrste koje ne vole sušenje svojih lukovica je najbolje presađivati iz zemljišta u zemljište bez dužeg skladištenja (tjedan dana na suhom će izdržati bez problema, ali ne bih ih duže ostavljao na suhom).

Vrsta period sadnje dubina sadnje u cm
Mali bijeli luk s lukovicom do 2 cm – kao npr. Allium carinatum, flavum, molly, oleraceum, scorodoprasum 7.–10. 5–8
Veliki bijeli luk s lukovicom do 10 cm – kao npr. Allium giganteum, karataviense, nigrum 7.–10. 10–15
Colchicum – mrazovac 8. 15
Crocus – vrste koje cvjetaju na proljeće (Crocus chrysanthus, Crocus vernus) 10. 9
Crocus – vrste koje cvjetaju na jesen (Crocus sativus) (7.–)8. 9
Gladiolus – gladiola (vrtne vrste) 4.–5. 10 (manje 5)
Gladiolus – gladiola (egzotične botaničke vrste) 9. 5–8
Lilium candidum – bijeli ljiljan 8. 3
Lilium – ljiljan, ostale vrste 9.(–10.) 5–15 ovisno o vrsti
Muscari – presličica 7.-10. 8–10
Narcissus – narcis 8. 10
Ornithogalum umbellatum – štitasto ptičje mlijeko 7.-10. 10
Polygonatum – pokosnica 8.-10., 2.-3. 10
Tulipani sitnog rasta sa sitnim lukovicama kao što su npr.: Tulipa chrysantha, tarda, saxatilis, turkestanica, urumiensis 10. 10
Tulipani velikog rasta – Gregov tulipan (Tulipa gregii), Fosterov tulipan (Tulipa fosteriana), Kaufmanov tulipan (Tulipa kaufmanniana) i vrtni hibridi 10. 12–14

Razmnožavanje ljiljana lukovičinim ljuspama

slika

Primjer razmožavanja ljiljana lukovičinim ljuspama

Najjednostavniji način razmnožavanja ljiljana je razmnožavanje pomoću ljuspi lukovice.

Ljuspe zasadite u korito na dubinu 1–2 cm (= debljina sloja zemlje iznad ljuspi) i smjestite ih u sredinu gdje se dnevna temperatura kreće oko 25–30 °C a noćna oko 22 °C (noću može pasti i niže, primarno je bitna visoka dnevna temperatura) (npr. staklenik, rasadnik, prozor u stanu). Supstrat održavajte sušim. Pod ovakvim uvjetima će se na donjem dijelu ljuspi dosta brzo formirati nove lukovice. Na jednoj matičnoj lukovici – ljuspi, će se tokom 1–3 mjeseca formirati 2–3 lukovice veličine oko 1 cm. Ako su ljuspe bile otkinute i zasađene krajem srpnja, možete ih tokom prve polovice rujna izvaditi i zasaditi na gredicu na dubinu 2 cm. Zasadite ih po jednu ljuspu s jednom lukovicom na razdaljini oko 4 cm od sebe. Na gredici ćete poslije 4–6 godina uzgoja dobiti prvoklasne lukovičaste biljke koji će biti sposobne za cvatnju

Zasijavanje sjemena lukovičastih biljki

Neke vrste lukovičastih biljki se mogu vrlo brzo i efektivno razmnožiti iz sjemena. Sjeme zasijavajte tijekom ožujka–travnja direktno u zemlju, ili u pripremljene teglice u dubinu oko 0,5–1 cm. Tijekom prve godine ih ne presađujte, nego ih ostavite na prvobitnom mjestu. Neke vrste vam mogu cvjetati već tijekom slijedeće sezone. Većina vrsta cvijeta od 2–5 godine poslije zasijavanja. Sitnije sorte cvjetaju uglavnom ranije nego veće.

««« Prethodni tekst: Palma Parajubaea torallyi Slijedeći tekst: Indijski lotos (Nelumbo nucifera) »»»

subota 4.7.2009 07:16 | ispis | Naputci o uzgoju

KPR predstavlja

KPR - Klub uzgajivača biljaka Slovačka
Klub uzgajivača biljaka je dobrovoljno udruga vrtlara iz cijelog svijeta. čitaj više...
Podijelite svoja iskustva koja imate sa uzgojem biljaka. Napišite tekst na ovom webu!

Kategorije: Svi Egzotične biljke Gljive Naputci o uzgoju Palme Travnjak Vodene i močvarne biljke Štetočine